November 11, 2017
Advertisement

Što je ACTA i zbog čega je ACTA i zašto je toliko kontroverzna

By Internet -

Na pitanje što je ACTA najjednostavniji odgovor bi bio ovaj: “ACTA (The Anti-Counterfeiting Trade Agreement) u prijevodu – trgovinski sporazum protiv krivotvorenja je multilateralni sporazum koji predlaže međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva, ACTA je ujedno kontroverzna kako zbog svog sadržaja tako i zbog postupka donošenja.

U ovom članku ćemo pokušati pojasniti razloge zbog kojih je ACTA toliko kontroverzna, pa čak i opasna kao prijetnja slobodi govora i pristupu kulturi, slobodi Interneta pa čak i potencijalna prijetnja zaštiti privatnosti na Internetu.

“Informirajte se i djelujte, jer bi uskoro moglo biti prekasno”, ovako je glasila poruka hakerske grupe Anonymous, koja je najavila borbu protiv ACTA sporazuma.
No, s obzirom da je jako malo ljudi upoznato sa značenjem ACTA-e te malo ljudi zna za opasnosti koje ACTA sporazum predstavlja, što nije ni čudno s obzirom da je ACTA sama po sebi koncipirana i poprilično nejasna te dogovorena u strogoj tajnosti upravo iz razloga kako pučanstvo ne bi shvatilo način i razlog kako i zašto je osmišljena odnosno da ne bi shvatili njezin jasan cilj, a to je eliminacija osnovnih prava čovjeka. “Pravi cilj sporazuma ACTA je da u potpunosti uništi Internet kakvoga do sada poznajemo i da vam uskrati Vašu slobodu”, poručuju članovi grupe Anonymous. ACTA je moguće objasniti na više načina. Oni koji je pokušavaju progurati uvjeravati će vas da se radi o bezazlenom sporazumu čiji je osnovni cilj zaštita industrijske proizvodnje i autorskih prava od piratstva.

No, nešto drugačije objašnjenje, ono od kojeg ujedno i strahuju članovi grupe Anonymous, je pretvaranje ACTA-e u WEB ” killswitch “, odnosno svojevrsni “prekidač za gašenje”, odnosno cenzuriranje cijelog weba (World Wide Weba). Anonymousi također poručuju kako je najveća laž ikad ponuđena javnosti ta da će svaka zemlja koja prihvati ACTU moći sama birati kako će tumačiti određene odredbe navedene u sporazumu.

Od istoga strahuje i David Meyer , autor ZDNeta. David Meyer već duže vrijeme pomno prati razvoj ACTA sporazuma te ističe kako ACTA još uvijek nema zakonsku težinu, a da bi do toga došlo, države koje su je potpisale moraju je prvo potvrditi i odobriti u svojim parlamentima. Za područje Europske Unije to bi trebao napraviti Europski parlament. Kao osnovni cilj ACTA sporazuma, David Meyer također navodi zaustavljanje “širokopojasne distribucije”. ACTA, ističe David Meyer, predviđa zatvorske i novčane kazne za sve koji se upuštaju u piratske djelatnosti, kao i u sve one koji im u tome pomažu. A kao osobito problematičnim Meyer navodi Članak 27. ACTA sporazuma, u kojem stoji kako će se sankcionirati svaka širokopojasna distribucija (“widespread distribution”) proizvoda zaštićenog autorskim pravima.

“Widespread distribution” ili u prijevodu “Širokopojasna distribucija” je osnovna karakteristika Interneta”, upozorava Meyer. U praksi se to može jednostavno objasniti na ovaj način: ako ste, na primjer, objavili pjesmu na koju nemate autorska prava na YouTube mreži, prekršili ste zakon. Ako ste sliku koja vam ne pripada objavili na Facebooku, također ste prekršili zakon. No apsurd sameACTA-e ne staje isključivo na tome: prihvaćanjem ACTA-e kazneno djelo će postati čak i distribucija legalne tehnologije koja može koristiti u svrhu piratstva.

Za slobodu Weba osobito je bitan i Članak 8. ACTA sporazuma, koji državi daje ovlast za provođenje cenzure. Odnosno nameće joj dužnost uklanjanja Web stranica koje krše autorska prava. Vlasnici takvih stranica će morati platiti odštetu onima čija su autorska prava (copyright) prekršili. Međutim, ACTA ne definira visinu odšteta, već to prepušta nadležnoj pravosudnoj instituciji na procjenu.

“Kao i svi ostali međunarodni sporazumi, ACTA se mora tumačiti u skladu s Bečkom konvencijom iz 1969. godine. Članak 32. Bečke konvencije kaže da se sporazum, ako je bilo koji njegov dio dvoznačan, mora tumačiti u skladu s dokumentacijom koja je korištena prilikom njegovog sastavljanja, no sva dokumentacija korištenja prilikom sastavljanja ACTA sporazuma je tajna i nikad nije bila dostupna za javnost”, naglašavaju članovi grupe Anonymous.

Također tvrde kako niti jedan moderni sporazum nikad nije bio okružen tolikim velom tajne kao ACTA, te kako je dio dokumenata koji su korišteni prilikom sastavljanja ACTE uspjela “pribaviti” ekipa WikiLeaksa, nakon čega se moglo jedino konstatirati kako sadržaj ovih dokumenata naprosto ledi krv u žilama!

Kao posljednja veća prepreka na putu ACTA sporazuma, tvrde Anonymousi, je Europski parlament koji će o prihvaćanju ACTE raspravljati u lipnju ove godine. Ako Europski parlament prihvati ACTU, svijetu kakvog znamo je došao kraj. Sva Internet sloboda će polako nestajati, a Internet će se postepeno pretvarati u kontrolirani, cenzurirani kanal preko kojeg će vam biti dostupan samo sadržaj koji je prethodno režiran od strane nekoliko firmi”, tvrde Anonymousi.

“ACTA je deklaracija rata protiv svakog čovjeka, žene i djeteta na Zemlji. Ako ste političar i branite ACTA-u, krivi ste za izdaju najviše visine i tako ćemo vas tretirati. Pobijedit ćemo ACTA-u. Nećete nas ušutkati. Izaći ćemo na ulice. Zauzet ćemo svoje vlade. Mi smo Anonymous. Mi smo legija. Mi ne opraštamo. Mi ne zaboravljamo. Očekujte nas”, samo je jedno od brojnih upozorenja ove anonimne hakerske grupe Anonymous.

Ovih posljednjih dana, diljem Europe više desetina tisuća ljudi protestiralo je u znak protivljenja ACTA sporazumu. U Njemačkoj su protesti protiv ACTA-e okupili preko 41.000 ljudi, a najveći anti ACTA prosvjedi održani su u Münchenu i Berlinu, gdje su pojedini prosvjednici preko usta, simbolično, imali zalijepljenu ljepljivu traku. Jedan od većih prosvjeda održan je uglavnom gradu Bugarske, Sofiji, gdje je u prosvjednoj šetnji pored zgrada vlade sudjelovalo oko 4.000 ljudi, koji su uzvikivali “Ne ACTA” i “Mafija”, optužujući vladu da je tajno potpisala sporazum, bez prethodnog konzultiranja sa javnosti.

U Hrvatskoj, prosvjedi protiv ACTA-e su održani u svega tri grada, no skupove je posjetio jako mali broj građana. U Zagrebu se ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova, usprkos snijegu i hladnoći, okupilo više od 200 građana. Demonstranti, većinom mladi, prihvatili su poziv na razgovor čiji će termin biti naknadno utvrđen.

Veći dio okupljenih prosvjednika nosio je maske grupe Anonymous, a imali su i zviždaljke. Među transparentima su se isticali “Internet narodu, a ne korporaciji”, “Stop ACTA” i “Slobodni Internet”. Na jednom od transparenata bila je i poruka predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću koji je nedavno podržao sporni ugovor – “Ivo, tvoju muziku ne bismo skidali”. Ivi Josipoviću je zbog ovih izjava o podržavanju ACTA sporazuma, u posljednjih nekoliko dana dva puta rušena WEB stranica predsjednik.hr

Skupovi protiv ACTA-e su se održali i u Rijeci, gdje se okupilo oko 100 prosvjednika, te u Osijeku, gdje je prosvjedu sudjelovalo oko 200 ljudi.


→ ako želite saznati više o eventualnom problemu ili nejasnoći
→ ako želite pokrenuti nekakvu zanimljivu diskusiju
→ ako imate bilo kakvo pitanje na ponuđene teme
Posjetite naš novi F O R U M i postajte, komentirajte, diskutirajte:

2 Comments

Comments -49 - 0 of 2First« PrevNext »Last
  1. +2

    Malo mi je čudno da se sve nekako naglo smirilo, kao da je ACTA nestala, treba se i dalje boriti protiv zla!

    1. +2

      da…mislim da se u principu nije ništa promijenilo, jedino što se dešava je to da mediji (a poznato je kako mediji inače manipuliraju javnošću) malo manje govore i pišu o tome… 🙂

  2. 0

    Lijepa je spoznaja da u europskom parlamentu nije prošla ACTA, zlo nametano od strane američke vlade i megakorporacija koje žele vladati s ljudima!!!

Comments -49 - 0 of 2First« PrevNext »Last

Leave a Reply

Pročitajte ovo prije nego ostavite komentar na blogu

Molimo provjerite komentare prije objavljivanja kako bi bili u skladu sa našim pravilima:

  • Koristite Vaše ime, a ne ključne riječi
  • HTML u potpisu NIJE dozvoljen!
  • Molimo Vas da se primjereno izražavate

Komentari koji nisu sukladni s gore navedenim pravilima biti će izbrisati ili označeni kao SPAM.